O nama 2017-11-20T22:33:18+00:00

O nama

 Moslavačka priča obiteljska je priča koja je nastala iz ljubavi prema rodnom zavičaju i onim lijepim starim vremenima.

Kuće za odmor koje su prenesene u prvobitnom obliku iz obližnje okolice, stoljetni namještaj, visoko stilski restaurirani, obiteljske fotografije iz prošlog stoljeća pričaju ovu našu Moslavačku priču. Gastronomski dio Moslavačke priče čine dva restorana, od kojih je jedan smješten uz ribnjak a drugi u srcu šume. Okuse i mirise naših autohtonih moslavačkih i lovačkih specijaliteta možete isprobati kroz probrana jela našega kraja. Sve to upotpunjujemo s autohtonim vinima od kojih je najpoznatiji škrlet. Da bi Vaš boravak u moslavačkoj priči bio što zabavniji, za Vas smo pripremili sportske sadržaje, teniski teren na umjetnoj travi, malonogometno igralište, viseću kuglanu, a za one najmlađe dječje igralište. Posebnost ove naše priče je šuma u kojoj obitava oko 150 divljih životinja: jelena lopatara, običnih jelena, košuta.. koje i Vi možete fotografirati šetajući šumom. Ako ste ljubitelj prirode, ljubitelj starinskog namještaja, dobre hrane, zasigurno ćete biti oduševljeni našom pričom.

Pozivamo Vas da proživite našu priču svim svojim osjetilima a mi ćemo biti zadovoljni kada je uspijemo prenijeti do vaših srca, a vi dalje drugima. Nadamo se da će Moslavačka priča postati i Vaša najljepša priča.

Nadamo se da će Moslavačka priča postati i Vaša najljepša priča!

Virtualna šetnja – Prošetajte ribnjakom

O Moslavini

Prema nekim legendama, toponim Moslavina ima izvor upravo u riječima Mons Claudius (Klaudijeva gora), dok drugi smatraju da naziv Moslavina potječe od latinske riječi mons (brdo) i vinum (vino) – Mons boni vini ili brda dobrih vina.

Regija se nalazi oko 40 km od glavnog grada Zagreba.Od sjeverne do južne granice proteže se kroz oko 50 km, uglavnom uz autoput Zagreb – Lipovac, te od zapadne do istočne granice oko 40km (gotovo do Bjelovara i Daruvara).

 

Moslavačka gora je od 2007. godine prvi hrvatski Regionalni park, zaštićeno područje na 15-ak tisuća hektara poljoprivredno-šumske površine.Obiluje raznolikim šumskim vrstama,očuvanim potočnim dolinama i travnjacima s brojnim i raznolikim biljnim i životinjskim vrstama,geološkom raznolikošću te kulturno-povijesnim znamenitostima.

KUTINA

Najveći grad Kutina s okolicom od gotovo 25.000 stanovnika industrijsko je središte s nizom novih naselja i tek “ostacima” stare arhitekture uglavnom s kraja 19. i početka 20. st. Iznimne građevine iz 18.st. predstavljaju – crkva Sv. Marije Snježne i kurija Erdödy – danas Muzej Moslavine. Sa svega 3.000 stanovnika Kutina je naglo narasla na gotovo 15.000 stanovnika izgradnjom Petrokemije i suvremenih naselja.

POPOVAČA

Arhitekturu Popovače određuje neobična mješavina stilova na Trgu grofova Erdödyja, središnjeg trga, a glavna zanimljivost je dvorac Erdödyjevih u koji je smještena bolnica “Dr. Ivan Barbot” koja se s okolnih brda na Moslavačkoj vinskoj cesti krasno uklapa u pejzaž.

NAJVEĆE KULTURNO-TURISTIČKA VRIJEDNOST MOSLAVINE:

Kasno-barokne crkve – Majke Božje Snježne u Kutini, Sv. Ane u Osekovu, drvena kapalica Sv. Fabijana i Sebastijana u Donjoj Gračenici, Sv. Mihaela Arkanđela u Velikoj Ludini
crkve u Samarici, Sv. Marije Magdalene Čazmi iz 13.st. (Čazmanski kaptol) – gdje je pokopan herceg Koloman, crkva Blažene Djevice Marije iz 13.st., samostan i crkva Sv Ivana Krstitelja iz ranog 16st. obnovljena “barokizirana” u 17.st. u Kloštru Ivaniću, crkva Sv. Alojzija Gonzage u Popovači, te ranobarokna crkva Uzvišenja Svetog Križa u Križu po kojoj je Križ i dobio ime
Vrlo važno mjesto zauzima Garić grad, utvrda iz 13.st. (1256.) – među najstarijim i najvažnijim srednjovjekovnim utvrdama uz Medvedgrad – dio obrambenog sustava protiv nove provale Tatara

Zanimljivosti

Moslavina je vrlo važna po naftnoj povijesti Hrvatske – Paklenjača, Mramor brdo, nadzemni izvori, te rudnici nafte u Mikleuški i prvo značajnije ležište nafte 1941. otkriveno u Gojlu
Moslavina je u zapadnom dijelu izvorno kajkavski kraj i nekada je upravo kajkavština bila dominantna, a sjeverni dio Moslavine je štokavski.

KAPELICA BLAŽENE DJEVICE MARIJE

Na imanju Moslavačka priča nalazi se kapelica koju je dao sagraditi g. Stjepan Martinac, vlasnik imanja, sa željom da služi:

“Bogu na čast, Ljudima na spasenje”

Kip Blažene Djevice Marije datira iz 30-tih godina 19. stoljeća. U Hrvatsku ga je prilikom svog preseljenja iz Ukrajine 1908. godine donio g. Konstantin Zavacki, djed gđe. Katice Martinac.

S poštovanjem i u spomen na obiteljske pretke, te u skladu s kršćanskim duhom sagrađena je kapelica na imanju Moslavačka priča u kojoj je kip Blažene Djevice Marije.

Renoviranje kipa Blažene Djevice Marije, gđa. Katica Martinac povjerila je 22.9.2011. godine slikaru Milanu Jurini.

Tradicionalna moslavačka jela

Recepti autohtonih jela Moslavine

Podijelit ćemo s vama neke recepte autohtonih, domaćih moslavačkih jela koja su i danas često na stolovima obitelji našeg kraja. Nadamo se da ćete uživati u njima, a cijelo bogatstvo okusa i mirisa, te druga domaća jela možete kušati u Lovačkom domu Moslavačka priča.

Juha od vrganja

Sastojci:

  • 2 vrganja
  • 2 krumpira
  • 1 mrkva
  • 1 glavica crvenog luka
  • 2 režnja češnjaka
  • malo ulja
  • 2 žlice brašna
  • sol,papar,crvena paprika

Priprema: Vrganje očistiti i narezati na sitno.Krumpir oguliti i narezati na kockice. Mrkvu očistiti i narezati na kolutiće. Pirjati sitno narezani luk, dodati vrganje i mrkvu, malo pirjati i staviti krumpir, te sve skupa još malo pirjati i zaliti vodom.Kuhati oko pola sata.Napraviti zapršku od ulja i brašna, dodati češnjak i crvenu papriku: Staviti zapršku u juhu, začiniti solju i paprom.

Beli žganci

Sastojci:

  • ½ kg glatkog brašna
  • 4 krumpira
  • 2 glavice crvenog luka
  • 10 dkg slanine
  • ulje
  • sol

Priprema: Sitno narezan krumpir skuhamo, ispasiramo, dodamo sol, zatim brašno.Kuhamo pola sata uz stalno miješanje. Žgance izrežemo na komadiće. Pirjamo luk i slaninu na ulju. Time prelijemo žgance i služimo toplo.

Tačkrle

Sastojci za tijesto: ½ kg oštrog brašna, 2 jaja, malo vode, malo soli

Sastojci za nadjev: 30 dkg sira, 1 jaje, malo soli

Preljev: Krušne mrvice, šećer, maslac

Priprema: Tijesto napravimo od svih sastojaka, razvaljamo ga malo deblje i narežemo ga na kocke. Napravimo nadjev i u svaku sredinu kockice tijesta stavimo jednu malu žlicu nadjeva, preklopimo i s vilicom okolo zatvorimo. Kuhamo u slanoj vodi 10 minuta. U jednoj tavici na maslac stavimo pržiti krušne mrvice, s tim prelijemo i posipamo šećerom.

Bučnica

Sastojci za tijesto: 30 dkg glatkog brašna, ulje, sol, 2 dcl tople vode

Sastojci za nadjev: 1 buća srednje veličine, ½ kg kravljeg sira, 2 dcl vrhnja, 4 jaja, ulje, maslac, sol

Priprema: Od sastojaka umijesimo tijesto i pokrijemo toplom posudom da odstoji oko pola sata. Ogulimo buću i naribamo.Posolimo i ostavimo da stoji 10 min kako bi pustilo vodu. Ocijedimo svu tekućinu, pomiješamo ostale sastojke. Tijesto razvaljamo na tanko, prelijemo s maslacem i s malo ulja, na kraju stavimo nadjev i zarolamo. Režemo tijesto u duljini posude za pečenje i pečemo 40 min na 180 stupnjeva.

Dobar tek!

Gastronomija Moslavine

Šaran na rašljama – “Krapec v procep”, ljetni sir “preveli” (sušeni sir – aromatiziran i s ljutom paprikom), bele devenice (kobasice sa svinjskim mesom i “kuruznim” brašnom), vanjkuši ( štrukli umotani u špek), bazlamača ili zlevanka, zlevka.

Adut Moslavine je škrlet – izvorna sorta bijelog vina ugodnog muškatnog mirisa i pomalo slatkastog uravnoteženog okusa – svijetle žućkasto – zelenkaste boje.

Uz škrlet tu je i sorta moslavac, dišeća ranina (belina), također izvorne sorte koje su iznikle iz vinograda koje su u Moslavini sadili Tračani, Iliri, Kelti i Rimljani.

Danas je vinogradarstvo i vinarstvo Moslavine velikom broju stanovništva ne samo dio obiteljskog nasljeđa i hobi, već životni poziv.

Moslavačke vinske ceste, plantaže jabuka i jagoda, povrćari i cvjećari dio su poljoprivrednih proizvođača ovog kraja koji upotpunjuju gastronomsku ponudu turističkih djelatnika na ovom području.

U slast i živjeli !

Obiteljska priča

Obitelj Martinac iz Obedišća je primjer kako se s koljena na koljeno prenosilo i njegovalo zajedništvo, sloga i ljubav, te nam dio svoje obiteljske povijesti i nasljeđa nesebično pokazuje i daruje upravo kroz Moslavačku priču.

Zato dragi gosti, ispričati ćemo vam priču obitelji Martinac iz Moslavine koja je zaslužna za nastanak naše i vaše Moslavačke priče. Ispričati će vam je g. Stjepan Martinac, najzaslužniji za njezino stvaranje, privatni poduzetnik i zaljubljenik u Moslavinu, svoj rodni kraj, te štovatelj starina, kulturne i povijesne baštine, lovac,a prije svega suprug, otac i djed.

Moj životni put započeo je u Moslavini u mjestu Obedišće, u obitelji koja je kao i većina tadašnjih obitelji, živjela na poljoprivrednom gospodarstvu, baveći se ratarstvom, stočarstvom, voćarstvom i vinogradarstvom. Supruga Katica, također Moslavčanka iz Donje Vlahiničke, živjela je u sličnim uvjetima. Mnogo teškog rada i obveza držalo je obitelj na okupu, njegovale su se obiteljske vrijednosti, zdrave radne navike, ljubav prema zemlji i životinjama, te ljubav prema domovini i kraju u kojem smo živjeli. Cijenili su se plodovi mukotrpnog rada što se iskazivalo na dane blagdana, slaveći blagdane prema drevnim kršćanskim običajima našeg kraja. Takav pristup životu u ranom djetinjstvu, formirao je moje životne stavove i vodio me kroz školovanje i radni vijek. Kada sam započeo privatno poduzetništvo vezano za proizvodnju, često sam razmišljao o uređenju jedne stare kuće u prirodi, kao destinacije za vlastiti odmor i mjesto okupljanja moje obitelji, djece i unučadi.

Nakon obiteljskih okupljanja i dugih razgovora sa suprugom, prepričavanja doživljenih emocija, polako se počela rađati ideja o malom “naselju” u prirodi. Kao lovac i ljubitelj životinja, želio sam i drugima pružiti mogućnost uživanja u prirodnim ljepotama šume i divljih životinja koje slobodno šeću u prirodnom okruženju. U jednoj od mnogih šetnji područjem Gaja u Maloj Ludini, moja je ideja “dobila” lokaciju malo pomalo, korak po korak se ostvarila i došla do konačnog izgleda. Putujući lijepom našom sakupljao sam starine, od kojih svaka ima svoju priču i zajedno sa suprugom slagao mozaik naše nove životne priče.

Željeli smo u mirnom Gaju, uz sve prirodne ljepote, u obnovljenim starinskim kućama čija je unutrašnjost uređena po visokim standardima, s restauriranim starinskim namještajem, slikama i svim ostalim sitnim detaljima, u lovačkom domu i čekama, uz kulinarske specijalitete i pića Moslavine, pružiti nezaboravan odmor i tako prema riječima Olega G. Lasunskog vratiti “međuljudski dug na liniji rodni kraj – domovina – čovječanstvo, kao karike jedinstvenog i neraskidivog lanca.”

U unutrašnjosti kuća možete vidjeti obiteljske fotografije iz prošlog stoljeća, narodne nošnje i uporabne predmete Moslavine ili jednostavno uživati u njihovoj udobnosti i intimnosti. Sjedeći uz ribnjak u središtu imanja možete promatrati divlje patke koje plivaju po ribnjaku, loviti šarane u ribnjaku ili promatrati pitomi krajolik s obroncima Moslavačke gore. Na njima su brojni obiteljski vinogradi u čijem se šumovitom srcu skrivaju ruševine starih slavnih gradova našega kraja, izvori pitke vode i brojne planinarske staze.

U šetnji šumom možete se odmoriti na nekoliko lovačkih čeka i pri tome uživati u promatranju i fotografiranju životinja, sjesti ispred Lovačkog doma ili u njegovoj unutrašnjosti pojesti slastan obrok. Ožednite li, slobodno otvorite slavinu, uzmite čašu i popijte vodu, to čisto pitko zlato naše Moslavine.

Želite li provesti odmor u prirodi u mirnom okruženju šume, cvijeća i životinja, uz izvrsnu hranu i pića, smješteni u starinskim kućama uz svu udobnost i vrhunsku opremljenost, posjetite Moslavinu, dođite u Moslavačku priču i doživite svoju priču, koju ćete pričati svojoj obitelji i prijateljima.

Katica i Stjepan Martinac